Brojne suradnje - bogata paleta glazbenih idioma

Kroz svoje brojne suradnje tijekom godina, prihvaćajući nove izazove, koji puta zaintrigirana mišlju - "mogu li ja to?" - često dolazi u dodir s različitim glazbenim idiomima. I danas se pamte njezine izvedbe sevdalinki "Omer beže" i "Niz polje idu, babo, sejmeni" (snimljene uz ansambl Ratomira Petkovića, u Sarajevu 1974.). Osamdesetih, surađuje sa Bajagom, na pjesmi "Mislim 300 na sat". Devedesetih, kroz suradnju s Dinom Dvornikom, dotiče funky ("Rušila sam mostove od sna"). U suradnji s grupom Boa 1995. rađa se hit "Kao mir". 1997. je vidimo na koncertu Prljavog kazališta, uz Mel Gaynora na bubnjevima, Simfonijski orkestar i zbor HRT-a, ponovo pod ravnanjem maestra Kuljerića - pjeva "Dođi sada, Gospode". Surađujući s Cubismom, u obradi pjesme "Na,na,na", "igra" u ritmu salse.

U drugoj polovici devedesetih, kroz nekoliko izvedbi izvornih narodnih pjesama, Josipa potvrđuje da se dobro snalazi i u etno vodama. Spomenimo njezine izvedbe pjesama - "Vrbniče nad morem" (1995. godine, uz pratnju zbora HRT-a), potom "Vile Velebita" (1996. god. na prvom etno festivalu u Neumu), te "Oj sončece" (1998., Vinkovačke jeseni). Čuti Josipu da pjeva "Oj, sončece" ili "Vehni, vehni, fijolica" na međimurskom dijalektu, možda nije posebno neobično. Ali, u dalmatinskoj pismi je sigurno ne biste očekivali. No, 1999., u Lisinskom pridružuje se Tediju Spalatu u tek obrađenoj - "Dalmatino, povišću pritrujena".

2001. godina donosi prvu Josipinu suradnju sa Elvisom Stanićem, koji potpisuje aranžman za pjesmu "Paučina", s kojom nastupaju na Melodijama Istre i Kvarnera. "Paučinu" su spleli zvukom jazza, no oplemenjenog "prefinjenim nitima" čakavskog dijalekta i istarske ljestvice.

Dijelom dalmatinskog melosa, Josipa postaje još jednom, na koncertu posvećenom maestru Dinku Fiu (Lisinski, 2004.), njenom učitelju iz dana provedenih u dječjem zboru, kada staje uz klapu Nostalgija, zakantavši "Kanela cvite mili moj". A samo par dana kasnije, na velikom koncertu Cubisma u istoj dvorani, čeka nas novo iznenađenje - kao bis, slušamo romski klasik "Đelem, đelem", u duetu sa Šabanom Bajramovićem. Sad već davne 1992. radi cijeli album sa božićnim pjesmama, "Čestit Božić", uz akademski zbor I.G.Kovačić, maestra Sašu Britvića i orguljaškog virtuoza Maria Penzara, da bi krajem lipnja 2005. zapjevala Zagrebu, u pjesmi "Ritam grada", uz repera Marina Ivanovića Stoku. Poslije svega tjedan dana, gledamo je u Opatiji, na petom Liburnia Jazz Festu, kao gošću Elvisu Staniću. Očekujete jazz?! Dobijete fado - Elvisa s harmonikom i Josipu koja vam pjeva na francuskom (pjesma: "La passion c'est trop court terme"). Iznenađenje?! Šok?! Ma, neee... To je Josipa. A funky, rock, klasika, pop, klapska ili božićna pjesma, etno, fado ili rap - to je sve glazba. A glazba, kako bi Josipa sama rekla - glazba ili je, ili je nema.


Vizualna komponenta - stil, kreacije

Uz svu osebujnost njezina glasa, uz predanost glazbi koja je njena strast i njen život, Josipa svoju snažnu umjetničku individualnost izgrađuje i kroz svoju vizualnu prepoznatljivost. Njezine frizure, modne kreacije u kojima se pojavljuje, te make up koji ih prati, u pravilu izazivaju pozornost. Mnoge od tih kreacija, uz izuzetne portrete, bile su predstavljene 1998. godine na izložbi fotografija Željka Koprolčeca, koja je popratila predstavljanje kompilacijskog CD-a "The best of", u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Tom prigodom održana su dva koncerta, 9. i 10. prosinca, također posvećena Karlu Metikošu. U sjećanju publike ostale su, tada izvedene, skladbe "Panis angellicus", kao i legendarna jazz skladba "Do nothing 'till you hear from me" Dukea Ellingtona, uz pratnju jazz glazbenika Boška Petrovića i Nevena Frangeša.

Festivalski nastupi u oslikanoj haljini ili togi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, zatim perike od papira, "ikebana" frizure i spektakularni nastup kada je haljinom zagrlila cijelu pozornicu tijekom osamdesetih, potom ljubičasta kosa i otmjene haljine devedesetih, do haljine-skulpture od aluminija 2000. godine i tirkizne kose u godinama poslije, nezaboravne su slike s potpisom. Zbog takvih slika - koje su nekada nesumnjivo bile predmetom ismijavanja i izrugivanja, potom naprosto šok ili iznenađenje, a s godinama se sve više cijenile kao nezaobilazni pečat njezinog stila, kao svojevrsni brand, na prvoj dodjeli Hrvatskog modnog Oscara 2004. godine, u kategoriji najbolje odjevene pjevačice, naprosto nije moglo biti dileme.


Epilog

Nepopravljivi idealist i sanjar, a istovremeno hrabri vizionar i pokretač, originalna i svoja, Josipa Lisac je unikatna pojava glazbene i javne scene ovih prostora. Sposobna da, kroz provociranje i izazivanje, kako publike tako i sebe, stvara ili potiče na stvaranje. Jednog časa zaigrano dijete koje uči i otkriva, znatiželjno spram novog, a već sljedećeg iskusni, formirani umjetnik, sa jasno postavljenim standardom. A njezin standard jest neosporna kvaliteta. Tome u prilog ide i činjenica da Josipino ime danas možemo pronaći i u osnovnoškolskom udžbeniku za glazbeni odgoj, gdje se, kada se tumači pojam glasa, spominje uz imena Edith Piaf i Freddija Mercuryja.

Ostavši kroz svo proteklo vrijeme buntovnikom, koji već svojom pojavnošću prkosi stereotipu i uniformiranosti okolnog svijeta, a pritom brižno i predano radeći na onom svom, unutarnjem, svijetu, Josipa je i dalje zanimljiva i intrigantna. Posebice mladima, s kojima, u energičnosti, kreativnosti, buntovništvu i igri stvaranja, pronalazi dosta zajedničkog. Iako je u svojim glazbenim suradnjama uvijek vidjela priliku za vlastito nadopunjavanje, istodobno je nerijetko željela pomoći profiliranju mladih i nadarenih glazbenika. Posljednji primjer takve suradnje jest obrada "O jednoj mladosti", od strane mlade grupe Flyer, u kojoj se Josipa pojavljuje kao gošća.

Poput uistinu izuzetno rijetkih umjetnika, sposobna da u svojoj kvaliteti bude svaki puta drugačija, kod svoje publike uspijeva isprovocirati snažnu znatiželju.


Diskografija
Dnevnik jedne ljubavi (1973.)
Najveći uspjesi '68./'73. (1974.)
Gubec Beg (rock-opera) (1975. - Josipa je pjevala/igrala Janu)
Josipa Lisac & B.P. Convention Big Band International (1976.)
Made in USA (1979.)
Hir, hir, hir (1980.)
Lisica (1982.)
Hoću samo tebe (1983.)
Boginja (1987.)
Balade (1987.)
Live in Lap (1992.)
Čestit Božić (1992.)
Ritam kiše (1993.)
Koncert u čast Karla Metikoša (1995.)
Antologija (1997.)
The best of (1998.)
Život (2000.)
Josipa Lisac Live (2002.)


Wikipedia